Jasni projekti ključ za EU fondove

Bez autora
Jan 26 2014

Početak pregovora sa Evropskom unijom ne otvara Srbiji nove evropske fondove, ali će naša zemlja od 2014. moći da računa na više novca jer jedna država manje koristi pretpristupna sredstva. U toku je priprema projekata za naredne dve godine. Za zemlje Zapadnog Balkana i Tursku za budžetski period od 2014. do 2020. predviđeno je 11,7 milijardi evra, to je veći iznos od postojećeg budžeta, a država korisnik manje - Hrvatska, koja koristi fondove namenjene članicama. Koliko će svaka zemlja dobiti znaće se preciznije u prvoj polovini 2014. Zamenik direktora Kancelarije za Evorpske integracije Ognjen Mirić rekao je da se sada trenutno radi programiranje tzv. planiranje tih projekata za 2014, 2016 godinu. Očekujemo da tokom marta već definišemo koji su to prioritetni projekti i onda do kraja ove godine, da već to pripremimo u smislu tih procedura koje od nas očekuje EU, naveo je Mirić.

Jasni projekti ključ za EU fondoveNema novih fondova, ali Srbija će u 2014. ipak, imati više novca iz Evropske unije. Projekti koji se finasiraju iz fondova EU zahtevaju poštovanje procedura i ispunjavanja svih njenih elemenata. Kvalitetna dokumenta su ključna u povlačenju sredstava.

Početak pregovora sa Evropskom unijom ne otvara Srbiji nove evropske fondove, ali će naša zemlja od 2014. moći da računa na više novca jer jedna država manje koristi pretpristupna sredstva. U toku je priprema projekata za naredne dve godine.

Za zemlje Zapadnog Balkana i Tursku za budžetski period od 2014. do 2020. predviđeno je 11,7 milijardi evra, to je veći iznos od postojećeg budžeta, a država korisnik manje - Hrvatska, koja koristi fondove namenjene članicama. Koliko će svaka zemlja dobiti znaće se preciznije u prvoj polovini 2014.

Zamenik direktora Kancelarije za Evorpske integracije Ognjen Mirić rekao je da se sada trenutno radi programiranje tzv. planiranje tih projekata za 2014, 2016 godinu.

"Očekujemo da tokom marta već definišemo koji su to prioritetni projekti i onda do kraja ove godine, da već to pripremimo u smislu tih procedura koje od nas očekuje EU", naveo je Mirić.

Projekti koji se finasiraju iz fondova EU zahtevaju poštovanje procedura i ispunjavanja svih njenih elemenata.

Više je projekata koji se prenose iz prethodnih godina. Jedan od njih je intermodalni terminal u Beogradu, čija je vrednost oko 19 miliona evra, a u pripremi je nekoliko godina.

Državni sekretar u Ministarstvu saobraćaja Miodrag Poledica rekao je da kao i u svakom infrastrukuturnom projektu, bilo je dosta poteškoća s kojima su se susretali.

"Kad sve te tehničke i planske delove projekta budemo spremili očekujemo da bi donacija mogla da bude izvesna ove godine, a početak izgradnje terminala tek iduće godine", rekao je Poledica.

Da bi projekti bili finansirani uslov je da lokalna samouprava obezbedi 10 do 15 odsto potrebnih sredstava. Kvalitetna dokumenta su ključna u povlačenju sredstava.

"EU radi kontrolu upotrebe sredstava u svim fazama izrade projekta, tako da je neophondo da svi učesnici i na lokalu i na repulbličkom nivou budu potpuno pripremljeni, odnosno opremljeni znanjem za implmentaciju ovako zahtevnih projektata", rekao je generalni sekretar SKGO Đorđe Staničić.

Novi budžetski ciklus donosi i novine. Pažnja će se usmeriti na prioritetne oblasti i sektore.

Zamenik direktora Kancelarije za Evorpske integracije Ognjen Mirić kaže da će fokus biti ne na pojedinačnim projektima za svako ministarstvo, nego kako jedan projekat može da reši određene probleme više ministarstava.

"Recimo u oblasti zapošljavanja, kako možemo da uvezemo projekte obrazovanja vezane za potrebe tržišta rada", rekao je Mirić.

U narednom budžetskom ciklusu EU, Evropska komisija planira da uvede i rezervna sredstva koje će zemlje moći da dobiju ako uspešno koriste IPA fondove i napreduju u evropskim integracijama.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik